Adverts

Open Access Articles- Top Results for %C5%A0ime Budini%C4%87

Šime Budinić

Šime Budinić
File:Sime Budinic (Zadar).JPG
The bust of Šime Budinić in Zadar
Born Petar Šimun Budinić[1]
1535
Zadar, Venetian Republic
Died 13 December 1600
Zadar, Venetian Republic
Nationality Venetian
Other names Piersimeone Budineo
Occupation Catholic priest, writer
Known for being author of the version of Latin script based on Cyrillic and Glagolitic, using diacritics from Czech orthography of Jan Hus

Petar Šimun "Šime" Budinić (Latin: Piersimeone Budineo)[2] (1535-1600)[3] was 16th century Catholic priest and writer from Zadar, Venetian Dalmatia (today Croatia). He was a translator of psalms and catechesis, propagandist of the post-Trentist Catholicism and a poet.[4]

Early life

Budinić was born in Zadar[5] in 1535. He was educated, probably by Franciscans from Zadar, and knew well Glagolitic and Cyrillic scripts.[6] Budinić became a Catholic priest in Zadar and advanced to the position of canon.[7] Scholars disagree whether Budinić had ever attended the Council of Trent or not.

Chakavian period

In June 1581 Budinić went to Rome, based on the invitation of Holy See to promote counter-reformation policy.[8][9] Budinić wrote his first two books on pure Croatian language of Chakavian dialect.[10]

According to one 1581 Vatican document, Budinić was preparing a translation in Serbian language (Latin: nella lingua serviana), which at that time in Vatican and Dubrovnik was a term used for Cyrillic script which was preferred in the Vatican's publications on Slavic language.[7]

Shtokavian period and orthographic reform

He attempted daring orthographic reform[11] and authored a version of the Latin script based on the Cyrillic and Glagolitic, using diacritics from Czech orthography of Jan Hus.[12][13] His intention was to use language and ortography which could be understood on the Slavic south.[14] The aim was to use literary language which could penetrate as much South Slavs as possible.[15] That is why, under influence of jesuit priest Peter Canisius, in his 1582 work Budinić gave up literary language he had been using before and used mixture of Shtokavian Serbo-Croatian, Church Slavonic, Czech and Polish languages.[16][17] In his 1582 work Budinić referred to the language of his work as Slavonic.[18] Budinić published translation of Canisius' work in 1583 (Summa nauk Kristjanski) in two versions, cyrrilic and latin, and created complex literary language of ijekavian shtokavian pronunciation.[19]

Legacy

Budinić died in Zadar on 13 December 1600.[1] The elementary school in Zadar bears Budinić's name.

References

  1. ^ a b Ljubić, Šime (1869). Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske Na podučavanje mladeži nacrtao Šime Ljubić. Riečki E. Mohovića tiskarski kamen. zavod. p. 388. BUDINIĆ PETAR ŠIMUN 
  2. ^ Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. 1965. p. 362. Tu Crnčić donosi da je u tom zapisniku Budinićevo ime doneseno u obliku »Piersimeone« i da je Budinić imao dva imena, naime Petar — Sime. 
  3. ^ Novak, Viktor (1967). Вук и Хрвати. Naučno delo. p. 54. ...Шиме Будинић, Задранин, (1535 — 1600).. 
  4. ^ Franičević, Marin; Šelec, Franjo; Bogišić, Rafo (1974). Od renesanse do prosvjetiteljstva. Liber : Mladost. p. 97. No Budinić nije bio samo prevodilac psalama i katekizama, propagator posttridentskog katolicizma. Već prepjevi psalama otkrivaju njegov pjesnički talent. 
  5. ^ umjetnosti, Jugoslavenska akademija znanosti i; Zadru, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Institut u (1974). Lepantska bitka: udio hrvatskih pomoraca u Lepantskoj bitki 1571. godine. Inst. Jugosl. Akad. Znanosti i umjetnosti u Zadru. p. 233. Sime Budinić (rođen u Zadru- oko 1530. — umro u Zadru 1600.8) 
  6. ^ Katičić, Radoslav (1999). Na kroatističkim raskrižjima. Hrvatski studiji-Studia Croatica. p. 145. Bio je temeljito školovan i u slavenskoj pismenosti, te je dobro vladao obim pismima, glagoljicom i ćirilicom. U tome su ga mogli podučavati zadarski franjevci. 
  7. ^ a b Jr., John V. A. Fine (1 January 2006). When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern Periods. University of Michigan Press. p. 237. ISBN 0-472-02560-0. In 1581 a Vatican document speaks about the “Zadar canon” (i.e., Budinić) preparing a translation in Serbian language (nella lingua ser- viana). 
  8. ^ Krasić, Stjepan (2009). Počelo je u Rimu: Katolička obnova i normiranje hrvatskoga jezika u XVII. stoljeću. Matica Hrvatska. p. 267. ISBN 978-953-6316-76-2. U lipnju 1581. u Rim je, na poziv Sv. Stolice, stigao zadarski kanonik Šime Budinić i uredio je za tisak Kanizijevu... 
  9. ^ Vončina, Josip (1988). Jezična baština: lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća. Književni krug. p. 111. ISBN 978-86-7397-011-0. Zadranin čakavac Sime Budinić bio je 1581. pozvan u Rim, gdje u svojoj muževnoj dobi djeluje na liniji "katoličke obnove"... 
  10. ^ Radovi Zavoda za slavensku filologiju. Zavod. 1963. p. 36. Dok je u prvim dvjema knjigama Budinić pisao čistim hrvatskim jezikom čakavskog dijalekta, u trećoj knjizi piše, kao što veli Kurelac "vseslovisnki" . 
  11. ^ Cestarić, Vesna; Brkan, Ante; Oršić, Ivan (1969). Zadar. Grafički zavod Hrvatske. p. 13. Zadranin Sime Budinic prvi je teoretik naáeg knjizevnog jezika i prvi pokretaö pravopisne reforme. 
  12. ^ Lozovina, Vinko (1936). Dalmacija u hrvatskoj književnosti: povijesni pregled regionalne književnosti u Dalmaciji, Hrvatskom Primorju i Istri (800-1890). Redovito izd. Matice hrvatske. p. 103. U latiničkom izdanju, da bi usavršio latinicu prema glagoljici i ćirilici, uveo je prema češkom husit- skom pravopisu... 
  13. ^ Vodnik, Branko (1916). Hrvatska čitanka za više razrede srednjih škola: Povijest književnosti do kraja XVIII. vijeka u primjerima. Trošak i Nakl. Kr. Hrv.-slav.-dalm. zem. vlade. p. 158. Pop Šime Budinić pokušao je u izdanju „Su1ne nauka hri-stjanskogri“ veoma smjelu pravopisnu reformu. On je htio, da prema glagoljici i ćirilici usavrši latinicu te je priljubi potrebama hrvatskog jezika. Zato je iz češkoga husitskog pravopisa ... 
  14. ^ filologiju, Sveučilište u Zagrebu. Zavod za slavensku (1956). Radovi. p. 44. Šimun Budinić želi pisati jezikom i pravopisom koji će se moći upotrebljavati na čitavom slavenskom jugu 
  15. ^ Jonke, Ljudevit (1965). Književni jezik u teoriji i praksi. Znanje. p. 152. U takvo doba, kad se traži književni jezik što šire penetracije, 
  16. ^ Rasprave Instituta za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Institut. 1968. p. 348. Tako i Šime Budinić u prijevodu »Sume« Petra Kanizija pokušava stvoriti složeni književni jezik štokavsko-ijekavskoga govora, ali s jakim arhaiziranjem prema crkveno-slavenskom jeziku i s prilično čeških i poljskih riječi. 
  17. ^ Jonke, Ljudevit (1965). Književni jezik u teoriji i praksi. Znanje. p. 152. ... i zadarski kanonik Šimun Budinić, očito pod utjecajem protureformatorskih nastojanja i nagovora isusovca Petra Kanizija, napušta književni jezik kakvim je dotada pisao i u spomenutoj "Summi" piše mješavinom hrvatskosrpskog, crkvenoslavenskog, češkog i poljskog jezika. 
  18. ^ Journal of Croatian Studies. Croatian Academy of America. 2000. p. 43. In his work printed in 1582 (Rome), Sime Budinic of Zadar referred to the language in his work as Slavonic. 
  19. ^ Vanino, Miroslav (1936). Vrela i prinosi. Nova tiskara. p. 7. Tako je na pr. u prijevodu Kanisijeve »Sume nauka kristjan- skoga« koji je učinio čakavac Zadranin šimun Budinić i g. 1583 bio izdan u Rimu (»pri Dominiku Bazi«) latinskim i ćirilskim slovima, stvoren složeni književni jezik štokavsko-ijekavskog izgovora